RTG dijagnostika u stomatologiji
Dipl. ing. Siniša Drobnjak
Zahvaljujući otkriću fizičara W. C. Roentgena, davne 1895. godine, rentgensko je zračenje do danas našlo široku primjenu kako u industriji, tako i u medicini. Upotreba rentgenskog zračenja u medicini, a time i u stomatologiji, već je desetljećima neizostavni dio svake terapije. Iako je rentgensko zračenje štetno za ljudski organizam, neophodna je njegova primjena u dijagnostičke, a u pojedinim slučajevima i terapijske svrhe.
Usprkos važnosti rentgenskog zračenja, još se uvijek ne raspolaže dovoljnom količinom podataka u općoj populaciji koja nije u svakodnevnom ili čestom kontaktu s rentgenskim zračenjem. Jedan je od najčešćih primjera uvriježeno mišljenje da zidovi nakupljaju rentgensko zračenje i da se ono zadržava u zidovima i nakon prestanka snimanja - drugim riječima, zidovi "zrače".
Kako bismo izbjegli takve nedoumice pokušat ćemo objasniti na jednostavan i razumljiv način sljedeća pitanja vezana uz zračenje:
➜ kako dolazi do zračenja
➜ kakav je efekt zračenja na ljudsko tijelo
➜ kako se zaštititi od zračenja
➜ koje su posebno osjetljive grupe pacijenata
➜ koje su vrste rentgen uređaja
➜ koje su mogućnosti primjene
Kako nastaje zračenje
Do rentgenskog zračenja dolazi prilikom interakcije ubrzanog snopa elektrona i materije u koju snop udara. Rentgensko zračenje manje je štetno i opasno od tzv. gama zračenja koje vežemo uz zloglasne nuklearne bombe, gdje dolazi do interakcije u samoj jezgri atoma.
Prilikom interakcije s materijom, oslobađa se energija i ubrzani snop elektrona počinje gubiti početnu količinu energije. Drugim riječima, svakom sljedećom interakcijom smanjuje se energija ubrzanih čestica sve dok ne postane toliko niska da više ne može izazvati interakciju s okolnim atomima i molekulama te time postaje potpuno bezopasno.
Efekt zračenja na ljudsko tijelo
Kako smo malo prije objasnili, zračenjem dolazi do interakcije na razini atoma i molekula materije kroz koju prolazi rentgensko zračenje. Kako smo i mi napravljeni od atoma i molekula, možete i sami pretpostaviti da će takva interakcija imati posljedice na našu molekularnu strukturu. Drugim riječima, zračenje će izazvati pucanje DNK molekule, a time i trajno oštetiti naš organizam.
Postoje dvije vrste loma DNK molekule:
➜ jednolančani lom - kada pukne samo jedan niz molekula. Ovakvu štetu organizam u većini slučajeva zna sam regenerirati i popraviti.
➜ dvolančani lom - kada trajno puknu oba niza molekula. Ovo oštećenje oganizam ne može popraviti i tu dolazi do genetskih promjena i mutacija koje mogu izazvati teška oboljenja poput karcinoma. Ovo se događa ako je količina zračenja prevelika za naš organizam. Zaključak je da se s rentgenskim zračenjem mora postupati izuzetno oprezno kako ne bismo trajno oštetili organizam i stvorili početne uvjete za teška oboljenja.
Kako se zaštiti od zračenja
Kao što smo već ranije rekli, rentgensko zračenje u stomatologiji nepohodno je u dijagnostičke svrhe. Stomatolog mora imati uvid u stanje koštane strukture i položaja zuba kako bi mogao planirati prikladnu terapiju. Često će na početku terapije biti potrebno slikati ili pojedinačni zub ili cijelu čeljust pa ćete samo snimanje obaviti u ordinaciji koja je već opremljena takvim uređajima ili će vas stomatolog uputiti u neki od RTG kabineta gdje ćete obaviti propisano snimanje.
Da biste se primjereno zaštitili od štetnog utjecaja zračenja, potrebno je na sebe staviti tzv. zaštitnu pregaču koja u sebi sadrži olovne folije. Namjena olovnih folija je da zaustave retngensko zračenje i smanje ga na prihvatljivu razinu koja neće nanijeti štetu pacijentu. Nošenjem pregače poduzeli ste sve što je potrebno kod ovakvih vrsta snimanja i zaštitili ste se u dovoljnoj mjeri jer će pregača smanjiti zračenje na razinu zračenja koja je prihvatljiva za naš organizam.
Treba izbjegavati česta snimanja, posebno cijele čeljusti, osim ako to nije zaista potrebno i ako to nije preporučio vaš stomatolog.
Koje su posebno osjetljive grupe pacijenata
Prije svega to su trudnice. Plod je izuzetno osjetljiv na zračenje i stoga se trudnice trebaju slikati samo u hitnim i izuzetnim slučajevima. Jedna od bitnih uloga zaštitne pregače je da zaštiti i tek začeti plod i kod žena koje i ne znaju da su trudne pa je time i obveza nošenja pregače veća. Pacijenti koji imaju problema sa štitnjačom ili pacijenti koji su na kemoterapiji i slično, moraju voditi izuzetnu brigu o zaštiti i samoj potrebi slikanja onda kada je to zaista i nepohodno.
Primjena digitalne tehnologije i rentgenskog zračenja u stomatologiji
Primjena digitalne tehnologije koja se u stomotologiji koristi preko 20 godina, danas je u potpunosti izbacila upotrebu klasičnog RTG filma kojeg su zamijenili digitalni senzori. Oni pretvaraju rentgensko zračenje u okom vidljivu svjetlost i prikazuju RTG snimku na zaslonu računala. Osim što su time napravili ogroman korak u zaštiti okoliša jer se više ne koriste filmovi i kemikalije za njihovo razvijanje, senzori su svojim usavršavanjem i povećanjem osjetljivosti drastično smanjili doze zračenja u odnosu na klasične RTG filmove.
Tako ćete se u bolje opremljenim stomatološkim ordinacijama ili RTG kabinetima, susresti s tzv. RVG senzorima koji će zamijeniti klasični RTG film kod slikanja pojedinačnih zuba.
Drugi problem koji je godinama mučio stomatologe činjenica je da su klasične RTG snime dvodimenzionalne - iz njih nije moguće vidjeti npr. debljinu zubnog grebena što je od presudnog značaja kod ugradnje dentalnih implantata.
Ovaj izazov su riješili tzv. 3D uređaji koji, poput medicinskog CT uređaja, slikaju pacijenta u sve 3 dimenzije i time daju stomatologu potreban dijagnostički uvid u stvarno stanje koštanih struktura u usnoj šupljini.
Zaključak
Rentgensko zračenje omogućuje stomatologu kvalitetnu dijagnostiku koja je temelj svake daljnje terapije. Od zračenja se treba zaštititi i svesti ga na prihvatljivu razinu. Poželjno je slikati se modernijim uređajima koji primjenjuju digitalnu tehnologiju koja dodatno smanjuje zračenje, a najkvalitetnija dijagnostika je svakako primjena 3D tehnike snimanja kod najnovije generacije takvih uređaja.